3D printanje – IZIT spaja sport, umjetnost i tehnologiju
3D printanje i Božica Dea Matasić, vizualna umjetnica, imaju toliko toga zajedničkog! Božica se obratila IZIT-u radi umjetničkog projekta. I nastao je novi trofej WTA teniskog turnira u Makarskoj
Ovogodišnji je WTA turnir u Makarskoj bio drugačiji od prethodnih. Nakon 15 godina na Braču po prvi puta se održao na novoj lokaciji, u Makarskoj. Na njemu je predstavljen novi dizajn pobjedničkog trofeja. Dizajnirala ga je Božica Dea Matasić, vizualna umjetnica i redovna profesorica na osječkoj Akademiji za umjetnost i kulturu. Izradio ga je IZIT isprintavši ga na 3D printeru. Tako je njemačka tenisačica Jule Niemeir, jedna od pobjednica ovogodišnjeg turnira, ponijela stilizirano jedro s perforacijom promjera teniske loptice. Sve je isprintano PolyJet tehnologijom koju koristi IZIT.
U ovom projektu susreću se sport, umjetnost i tehnologija – kaže Amir Šećerkadić, direktor IZIT-a, opisujući nastanak novog trofeja teniskog turnira WTA Makarska Open.
Nagrada za pobjednike turnira i 3D printanje
Zadatak je bio osmisliti nagradu za pobjednike turnira, seniore i juniore. Plavo ‘jedro’ u čijem je gornjem dijelu kružna perforacija promjera teniske loptice izvedeno je u dvije dimenzije koje se razlikuju po visini. Sama forma, koju čini plava, polutransparentna, ispupčena plošna masa, povezuje simboliku morskog vala, neba i jedra. Glavna je asocijacija na tenis kao sport, a ova je nagrada nastala primjenom najsuvremenijih 3D tehnologija.
– Već dulje vrijeme koristim tehnologiju 3D skeniranja i 3D printanje u raznim fazama svojih projekata, ali WTA trofej je moj prvi finalni proizvod koji je u potpunosti printan – kaže Božica Dea o trofeju za teniski turnir. – Htjela sam prikazati dinamiku teniskih natjecanja i istodobno, vezu s Makarskom kao specifičnim ambijentom u kojem se turnir odvija. Krenula sam od ideje vitoperne plošne mase kroz koju je proletjela teniska loptica. Cilindrična perforacija izvedena je prema prosječnom promjeru loptice koji sam potražila online. – kaže Dea i ispriča kako, kao i uvijek kada je riječ o umjetničkim djelima, ona imaju neki svoj život neovisan o autorskoj ideji.
U ovom slučaju, trofej je dopunjen teniskom lopticom. – Ta ideja s lopticom bila je opcionalna. Nisam planirala ni očekivala da će u tu perforaciju, rupu, za sve daljnje korištenje i fotografiranje biti umetnute prave teniske loptice. No, svi su je stavljali i to je, ustvari ispalo simpatično – kaže Matasić opisujući spontanu intervenciju u njenu skulpturu.
Svakakve zamisli i ideje mogu se napraviti suvremenim tehnologijama. 3D printanje je samo jedna od njih
Matasić je već 20-ak godina u svijetu suvremenih materijala i tehnologija. U njima nalazi nova sredstva izražavanja i dodatni prostor za kreativnost. Računalno 3D modeliranje koristila je za simulacije koje su prethodile nekim njenim skulpturama, izložbama i projektima. Tako je nastao i fascinantni ciklus kinetičkih skulptura Panacea, višestruko nagrađivan i predstavljen na samostalnoj izložbi u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Nici 2012. g. Prema 3D modelima realiziran je i projekt skulptura, digitalnih slika i VR simulacija Vreće bez dna. Osvrt je to na suvremeni svijet konzumerizma prikazan kroz kosture predimenzioniranih šoping vrećica u koje stanu ljudi. – Maketu prve ‘Vreće bez dna’ sastavila sam od štapića za ražnjiće obojenih u crno. Kompjutorsko modeliranje i prilagođavanje izlagačkim prostorima uslijedilo je tek nakon toga. – govori o tome kako krene s idejom. Riječ je tek o dijelu onoga što je Matasić napravila tijekom svoje karijere.
“Neke od ideja koje sam imala prije desetak i više godina, tek sada su postale tehnološki izvedive!”
Većinu onog što zamislim, mogu realizirati suvremenim tehnologijama – kaže Matasić. – Doduše, neke od ideja koje sam imala prije desetak i više godina, tek sada su postale tehnološki izvedive. No uglavnom, ako mogu nešto ručno oblikovati, onda samo treba naći program ili tehnologiju da bi se to isto moglo modelirati kompjutorski. Organske forme je, prema mom iskustvu, teže modelirati u kompjutoru. To je bio izazov u ovom slučaju jer se radilo o kombinaciji geometrijske i organske forme.
Tijekom zadnjih dvadesetak godina surađivala sam s nekolicinom 3D dizajnera. Ali oni su uglavnom fokusirani na arhitekturu i geometriju. Konkretno, za izradu modela WTA trofeja surađivala sam s Dominikom Vlahovićem, mladim umjetnikom iz Osijeka, koji je završio kiparstvo. Savladao je i vrlo zahtjevne 3D programe za modeliranje organskih formi. To je važan segment, niša u programiranju, koja se koristi u video igrama i filmskoj industriji, odnosno fantasy filmovima. Na osnovu skice, dimenzija i u grubo postavljenog 3D modela, Dominik je sve povezao u organski ‘plašt’ koji sam inicijalno zamislila. Tako opisuje kako je radila na modelu trofeja za teniski turnir.
IZIT je prava adresa i kada nema dovoljno vremena
Naravno, natjecala se s vremenom, imala je svega nekoliko tjedana na raspolaganju.
Kao što to često bude, tako je i sada sve bilo navrat nanos – govori smijući se. – Par tjedana prije samog početka turnira WTA Makarska Open, Lara Ljubičić, odvjetnica iz Hrvatske autorske agencije, povezala me s organizatorima. Turnir se preselio s Brača u Makarsku pa su organizatori poželjeli promjenu i u vizualnom identitetu nagrade. Unatoč kratkom roku, uspjela sam osmisliti ovu skulpturu-trofej. Organizatori su rješenje odmah prepoznali i prihvatili. Izazov je bio kako to fizički izvesti. U tehničkom smislu mogla sam trofej napraviti iz materijala koje inače često koristim. To su dvokomponentni sintetski materijali kremenit i akristal. Ali, oni nisu prozirni i nemaju eleganciju koju sam htjela u ovom slučaju.
Običnim 3D printerom nisam mogla postići razinu kvalitete koju sam zamislila – opisuje glavnu prepreku na koju je naišla pri stvaranju trofeja. – Javila sam se Amiru i rekla mu o čemu se radi, poslala mu 3D simulaciju i pitala bi li se i oni uključili u projekt. Pristali su.
Koliko ja znam, u Hrvatskoj jedino IZIT ima printer koji radi tako vrhunski precizne printove s tim rasponom vrsta plastike – opisuje Matasić vrijednost IZIT-a u stvaranju trofeja.
S 3D grupom se upoznala prije desetak godina kada je trebala skenirati neke od svojih skulptura iz ciklusa Čuvari dodira. U međuvremenu je sa zanimanjem pratila razvoj ovih tehnologija, tako da je znala adresu kojoj se vrijedi obratiti. – PolyJet tehnologija koju koristi IZIT omogućava između ostalog nijansiranje i prozirnost materijala, od visoko polirane do mat površine, te nevjerojatnu preciznost detalja. Za odabir boje WTA trofeja, u IZIT-u su mi pripremili desetak uzoraka od kojih sam odabrala onaj koji je najbolje dočarao plavetnilo mora i neba. Kada se u perforaciju postavi žuta loptica, ona djeluje poput sunca. Za bazu smo odabrali svijetlo bež materijal koji može asocirati na boju kamena ili pijeska. Trofej je odlično prihvaćen! Rješenje je minimalističko, ali istodobno adekvatno namjeni. Dodatna mu je kvaliteta što je relativno lagan pa nagrađene tenisačice nemaju otežanu prtljagu na povratku. – kaže zadovoljno Matasić.
Šmirglanje je put do korištenja suvremenih tehnologija u umjetnosti
Božica Dea Matasić nije jedina umjetnica koja koristi suvremene materijale i tehnologije, ali svakako spada u one koji ih koriste na inovativne načine. Mislim da je za umjetnike u osnovi važno iskustvo manualnog rada i modelacije prema promatranju zbog razvijanja motorike, propriocepcije i prostornog promišljanja. Iskustvo fizičkog rada predispozicija je za kvalitetno korištenje svih kasnijih alata i pomagala, uključujući 3D tehnologije i 3D printanje. One same po sebi puno olakšavaju neke dijelove stvaralačkog procesa. Ali, ne bi se trebale koristiti tendenciozno, što je čest slučaj sa svim novim ‘igračkama’. 3D modeliranje, skeniranje i 3D printanje vjerojatno su trenutno najprogresivnija grana ljudskog stvaralaštva. Ali modelacija, rukopis i individualni pečat uvijek će imati svoje mjesto u kreativnim procesima. – smatra Matasić. O tome uči i mlade ljude koji će se tek izražavati kao umjetnici – Svojim studentima često naglašavam važnost savladavanja tih osnova za kasniju primjenu na svim područjima.
Razvijanjem koncentracije, pažnje, fokusiranosti i motorike stvaraju se predispozicije za kvalitetno bavljenje bilo kojim segmentom likovnosti kojim će se kasnije baviti. Primjerice; ako će modelirati i animirati likove za video igre, oni će djelovati bolje i uvjerljivije. Upravo zahvaljujući znanju koje su stekli manualnim oblikovanjem prema promatranju uživo.