IZIT-ovo predavanje o aditivnoj proizvodnji metala na panelu „Industrija 4.0 – iz prakse za praksu“
Predavanje o 3D printu metala, specifičnostima i praktičnoj upotrebi 3D printa održano u tvrtki Metalac u Gornjem Milanovcu gospodarstvenicima iz Srbije je prezentiralo ekonomičnost aditivne proizvodnje i predočilo zašto je riječ o tržištu vrijednom milijardu eura
Aditivna proizvodnja metalnih dijelova i 3D print metala bile su predmet prezentacije koju je na panelu „Industrija 4.0 – iz prakse za praksu“ u tvrtki Metalac u Gornjem Milanovcu održao Fran Bare iz IZIT-a, klastera 3D grupe.
Riječ je o nizu panela koji se organiziraju u Srbiji s ciljem prezentacije rezultata razvoja i primjene elemenata Industrije 4.0, a kako je Metalac lider u Srbiji, u nekoliko je navrata već bio domaćin pa tako i ovom prilikom, 25. siječnja, u suradnji s Mašinskim fakultetom iz Beograda.
Radmila Trifunović, generalna direktorica Metalca, između ostalog je kazala da „su rezultati procesa digitalizacije u Metalcu vidljivi iz dana u dan, tako da se poslovni model Metalca razvija i raste isključivo na toj platformi, što govori o promjeni elemenata Industrije 4.0“.
Profesor Vidosav Majstorović s Mašinskog fakulteta istaknuo je kako je značaj panela u tome što se govori o aditivnoj proizvodnji, tehnologiji koja zahvaljujući Industriji 4.0 stupa na scenu te što se na skupu mogu čuti rezultati primjene Industrije 4.0 u praksi.
Izitovo predavanje
Uz IZIT-ovo predavanje koje je održao Fran Bare, na panelu koji je okupio stotinjak stručnjaka u tehnološki impresivnoj tvrtki, održano je nekoliko izlaganja. Između ostalih, Svetozar Kolesar iz tvrtke 3D Republika govorio je o aditivnoj proizvodnji strojnih dijelova, tehnologijama AM koje se primjenjuju u tom području, materijalima koji se koriste te ograničenjima za primjenu ove tehnologije za izradu metalnih dijelova.
Fran Bare je prezentirajući današnje tendencije u ovom području, između ostalog naveo i kako se praktički 2/3 metalnih dijelova izrađuje od titana ovom tehnologijom, a tek potom slijede čelik, aluminij, bakar i drugi. Opisao je proces, od CAD modeliranja pojedinog dijela u kojem su mnogobrojna softverska rješenja namijenjena za pripremu aditivne proizvodnje metalnih dijelova koji omogućavaju dobivanje modela specijalno pripremljenih za aditivnu proizvodnju metala, kako bi se iskoristio potpuni potencijal tehnologije. Potom je govorio o izradi AM tehnologijom i na kraju, radnjama potrebnim za dolazak do gotovog dijela (post-processing).
Aditivna proizvodnja
Bare je govoreći o aditivnoj proizvodnji metalnih dijelova publiku upoznao i s činjenicom da je riječ o tržištu čija vrijednost se procjenjuje na više od milijardu eura, a koje ima tendenciju eksponencijalnog rasta i u kojem se trenutno koristi više od 10 vrsta aditivnih tehnologija za izradu iz metala. Predstavio je najzastupljenije aditivne tehnologije metalnog printa kao što su Powder Bed Fusion, Binder Jetting, Metal Material Extrusion te Direct Energy Deposition.
Govorio sam o 3D printu iz metala, osnovama tehnologija koje su danas zastupljene, aditivnoj proizvodnji metalnih dijelova, tržištu, tehnologijama, specifičnostima 3D printa i praktičnoj upotrebi 3D printa – kaže Bare o sadržaju svoje prezentacije koja je privukla pozornost okupljenih u toj mjeri da je, iako je bilo i drugih predavanja, dobio dodatno vrijeme za predavanje. Bare je istaknuo kako je 3D printanje postalo naročito zastupljeno u industriji čemu je glavni faktor bio brzo vrijeme isporuke i izrada predmeta bez specijaliziranih alata.
Istaknuo je prednosti tehnologije kao što su kompleksne unutarnje šupljine i činjenice da što se više materijala ukloni to je brža i jeftinija izrada. – Prilagođavanjem geometrije proizvoda, ostvaruju se znatne uštede – istaknuo je Bare tijekom predavanja.
– Pokazao sam im rad s ispunjenom kockom i onom koja je puna šupljina i objasnio zašto je kocka sa šupljinama podesnija i kao takva poželjnija za rad – kaže Bare koji je na skupu govorio i o generativnom oblikovanju, pojednostavljeno, procesu zamjenjivanja volumena predmeta s ponavljajućim ili nasumičnim uzorkom, kao i topološkoj optimizaciji.
– Prezentacija je privukla pozornost jer je pokazala kako na ekonomični način koristiti 3D print. Ispostavilo se, naime, da su mnogi razočarani jer predmeti koje žele dobiti pomoću tehnologija 3D printa ispadnu jako skupi, a pristupom isprinta kalupa pomoću kojega se mogu proizvesti tisuću ili više odljevaka je puno ekonomičnije i pojeftinjuje proizvodnju. Stoga je aditivna proizvodnja metala dio svakodnevnice s velikim potencijalom za rast, zastupljena u gotovo svim granama industrije jer, između ostalog, omogućuje dobivanje metalnih funkcionalnih komada specijalnih karakteristika – kaže Bare.